Slobodan Selenić

Slobodan Selenić (Pakrac, Jugoslavija 7. jun 1933. — Beograd 27. oktobra 1995.) bio je srpski pisac i kritičar, pisao je romane, drame i pozorišnu kritiku. Dopisni je član SANU. Dobitnik je mnogih nagrada, između ostalih NIN-ove nagrade 1980. godine za roman Prijatelji.

Studirao je dramu na Beogradskom univerzitetu, a postdiplomske studije u Bristolu 1950.

Po njegovom istoimenom romanu i scenariju, 1995. je snimljen film Ubistvo s predumišljajem. U nekoliko svojih romana (Timor mortis, Pismo glava, Očevi i oci, Ubistvo s predumišljajem ), prati tokove samospoznaje i opstanka jedne imanentno tragične kulture.

Izrazito realističan, uglavnom je pisao o sukobu evropske kulture i balkanske zaostalosti na području bivše Jugoslavije. Glavna preokupacija njegovih dela bio je dolazak na vlast Komunističke partije 1945. i postepeno uništavanje privrednog i kulturnog života započetog između dva svetska rata.

Bio je član DEPOS-a (Demokratske opozicije Srbije) 1992., ali razočaran korumpiranošću opozicionih političkih lidera, napustio je dalji politički angažman.

Umro je u Beogradu od raka 1995.

Najpoznatija dela

  • romani
    • Memoari Pere Bogalja (1968.)
    • Pismo glava (1972.)
    • Prijatelji (1980.) (od 1983.) Prijatelji sa Kosančićevog venca 7
    • Očevi i oci (1985.)
    • Timor mortis (1989.)
    • Ubistvo s predumišljajem (1993.)
  • drame:
    • Ruženje naroda
    • Knez Pavle

Spoljašnje veze

  • Profil na IMDB-u
  • p
  • r
  • u
Dobitnici NIN-ove nagrade
1954–1992

1954. Dobrica Ćosić (Koreni)   1955. Mirko Božić (Neisplakani)   1956. Oskar Davičo (Beton i svici)   1957. Aleksandar Vučo (Mrtve javke)   1958. Branko Ćopić (Ne tuguj, bronzana stražo)   1959.   1960. Radomir Konstantinović (Izlazak)   1961. Dobrica Ćosić (Deobe)   1962. Miroslav Krleža (Zastave)   1963. Oskar Davičo (Gladi)   1964. Oskar Davičo (Tajne)   1965. Ranko Marinković (Kiklop)   1966. Meša Selimović (Derviš i smrt)   1967. Erih Koš (Mreža)   1968. Slobodan Novak (Mirisi, zlato i tamjan)   1969. Bora Ćosić (Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji)   1970. Borislav Pekić (Hodočašće Arsenija Njegovana)   1971. Miloš Crnjanski (Roman o Londonu)   1972. Danilo Kiša (Peščanik)   1973. Mihailo Lalić (Ratna sreća)   1974. Jure Franičević-Pločar (Vir)   1975. Miodrag Bulatović (Ljudi sa četiri prsta)   1976. Aleksandar Tišma (Upotreba čoveka)   1977. Petko Vojnić Purčar (Dom sve dalji)   1978. Mirko Kovač (Vrata od utrobe)   1979. Pavle Ugrinov (Zadat život)   1980. Slobodan Selenić (Prijatelji)   1981. Pavao Pavličić (Večernji akt)   1982. Antonije Isaković (Tren 2)   1983. Dragoslav Mihailović (Čizmaši)   1984. Milorad Pavić (Hazarski rečnik)   1985. Živojin Pavlović (Zid smrti)   1986. Vidosav Stevanović (Testament)   1987. Voja Čolanović (Zebnja na rasklapanje)   1988. Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke)   1989. Vojislav Lubarda (Vaznesenje)   1990. Miroslav Josić Višnjić (Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba)   1991. Milisav Savića (Hleb i strah)   1992. Živojin Pavlović (Lapot)

1993–2005

1993. Radoslav Petković (Sudbina i komentari)   1994. Vladimir Arsenijević (U potpalublju)   1995. Svetlana Velmar Janković (Bezdno)   1996. David Albahari (Mamac)   1997. Milovan Danojlić (Oslobodioci i izdajnici)   1998. Danilo Nikolić (Fajront u Grgetegu)   1999. Maksimilijan Erenrajh (Karakteristika)   2000. Goran Petrović (Sitničarnica "Kod srećne ruke")   2001. Zoran Ćirić (Hobo)   2002. Mladen Markov (Ukop oca)  2003. Vladan Matijević (Pisac iz daleka)  2004. Vladimir Tasić (Kiša i hartija)  2005. Miro Vuksanović (Semolj zemlja)

2006–2024

2006. Svetislav Basara (Uspon i pad Parkinsonove bolesti)   2007. Dragan Velikić (Ruski prozor)   2008. Vladimir Pištalo (Tesla, portret među maskama)   2009. Grozdana Olujić (Glasovi u vetru)   2010. Gordana Ćirjanić (Ono što oduvek želiš)   2011. Slobodan Tišma (Bernardijeva soba)   2012. Aleksandar Gatalica (Veliki rat)   2013. Goran Gocić (Tai)   2014. Filip David (Kuća sećanja i zaborava)   2015. Dragan Velikić (Islednik)   2016. Ivana Dimić (Arzamas)   2017. Dejan Atanacković (Luzitanija)   2018. Vladimir Tabašević (Zabluda Svetog Sebastijana)   2019. Saša Ilić (Pas i kontrabas)   2020. Svetislav Basara (Kontraendorfin)   2021. Milena Marković (Deca)   2022. Danica Vukićević (Unutrašnje more)   2023. Stevo Grabovac (Poslije zabave)

a Odbio nagradu.
 Ovaj članak o osobi je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 12340912
  • LCCN: n81138981
  • ISNI: 0000 0001 1038 4990
  • GND: 119354284
  • SUDOC: 029673372
  • BNF: cb12124729n (podaci)
  • NLA: 36545300
  • NKC: js2005269414