Toranj Milad

Toranj Milad
Toranj Milad
Osnovni podaci
Mjesto Teheran
 Iran
35°44′40″N 51°22′30″E / 35.74444°N 51.37500°E / 35.74444; 51.37500
Vrijeme gradnje 2000. - 2007.
Otvorenje 2008.
Status gradnje Operativan
Arhitekt Iran Muhamed Reza Hafezi
Korisnici
Namjena telekomunikacije, nadgledanje,
turizam, restoran, konferencije,
izložbe
Graditelj Iran Hejdari Saze
Tehnički podaci
Visina s antenom 435 m
Visina s krovom 315 m
Po visini na 6. mjesto u svijetu
Broj katova 12
Broj dizala 7
Površina 12.000 m²
Materijal beton, čelik, staklo

Toranj Milad (perz. برج میلاد; Bordž-e Milad, dosl. Narodni toranj), toranj u Teheranu i najviša građevina u Iranu.

Izgrađen je 2007. godine prema projektu iranskog arhitekta dr. M. R. Hafezija[1] kao novi simbol grada. Visinom od 435 m šesti najveći betonski toranj svijeta, nakon Skytreea u Tokiju, Cantona u Guangzhouu, CN Towera u Torontu, Ostankinskog tornja u Moskvi i Bisera Istoka u Šangaju[1].

Toranj ima višestruku namjenu: antena na vrhu služi za prijenos telekomunikacijskog signala, a u glavi tornja od 12 katova smješteni su rotirajući restoran, dvorana za konferencije, panoramska promatračnica za turiste i veliki prostor za umjetničke izložbe okrunjen staklenom kupolom[1].

Trup tornja oktogonalnog je presjeka što je tipično za iransku arhitekturu, a njegova baza s glavom je povezana dizalima prosječne brzine 7 m/s što omogućava transport do vrha u roku od 45 sekundi[1]. Toranj je dio međunarodnog trgovačkog centra koji uključuje IT park, niz konferencijskih dvorana i restorana, te hotel s pet zvjezdica[1].

Veze

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 (en) Milad Tower (2012.). About Milad Tower. Tehran: Milad Sky Tower.

Vanjske veze

  • (fa)(en)(ar) Službene stranice Tornja Milad Arhivirano 2016-10-31 na Wayback Machine-u
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Toranj Milad
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Toranj Milad
  • p
  • r
  • u
Historijski stilovi
perzijski / parsi (800–300 pne.) • partski / parti (300 pne.–700) • horasanski / horasani (700–1000) • rajski / razi (1000–1300) • azarski / azari (1300–1500) • isfahanski / isfahani (1500–1925)
Arhitektonski periodi
Drevni: elamski (3200–539 pne.) • medijski (728–550 pne.) • ahemenidski (550–330 pne.) • seleukidski (312–247 pne.) • partski (247 pne.–224) • sasanidski (224–651)
Islamski: samanidski (819–999) • bujidski (934–1055) • gaznavidski (963–1187) • guridski (1148–1215) • seldžučki (1037–1194) • ilhanidski (1256–1335) • timuridski (1370–1507) • safavidski (1501–1736) • kadžarski (1785–1925)
Reprezentativni gradovi
Anšan • AmolArdabilBalhBamBuharaDamganDerbentDura-EuroposEkbatanaFiruzabadGazniGurgandžHatraHekatompilHeratIsfahanIstahrJazdKašanKazvinKomKtezifontMaragaMašhadMerv • Nisa • NišapurPasargadPerzepolis • Raj • ŠahrisabzSamarkandSultanijaŠirazŠuštarSuzaTabrizTaht-e SulejmanTeheranZandžan • Zarandž
Objekti i elementi
Ab-anbar • Andaruni • AjvanBazar • Biruni • Čahar-bag • Džamija • Gonbad • Hašt-behešt • Hašti • Hovz • Imamzade • Jakčal • KanatKaravansaraj • Kuče • Pandždari • Sahn • Stup • Šabestan • Talar • TekijaVjetrohvatVrtovi
Srodne teme
Umjetnost • Urbanizam • Islamska arhitektura • Moderna arhitektura (1925–2024)
Popisi
Arhitekti • Gradovi (planiranihistorijske prijestolnice) • Ab-anbari • Bazari • Crkve • Džamije • Imamzada • Karavansaraji • Kupole • Mauzoleji • Mostovi • Palače • Sinagoge • Stadioni • Tornjevi • Utvrde • Vrtovi