Kuvajt (grad)
Kuvajt مدينة الكويت (Madīnat al-Kuwayt) | |
---|---|
Panorama grada | |
Koordinate: 29°22′N 47°58′E / 29.367°N 47.967°E / 29.367; 47.967 | |
Država | Kuvajt |
Površina | |
- Ukupna | 200 km² |
Stanovništvo (2010) | |
- Grad | 56.234[1] |
Vremenska zona | UTC+3 (UTC) |
Karta | |
Kuvajt class=notpageimage| |
Kuvajt (arapski: مدينة الكويت, Madīnat al-Kuwayt) je glavni i najveći grad zaljevske države Kuvajt. Grad ima 56.234 stanovnika[1] u užem centru. Međutim, budući da je Kuvajt danas jedna velika konurbacija, grad zapravo ima čak 1,810.000 stanovnika.[2]
Geografija
Grad Kuvajt leži na južnoj obali Kuvajtskog zaljeva, u dubini većeg Perzijskog zaljeva.[2]
Etimologija
Ime grada izvedeno je iz arapske riječi kūt (dosl. tvrđava).[2]
Historija
Naselje Kuvajt osnovala je početkom 18. vijeka grupa porodica koja se preselila na obalu iz unutrašnjosti Arapskog poluotoka.[2] Njihovo naselje okruženo zidom od blata, prostiralo se na površini od svega 13 km². Njegovi stanovnici bavili su se ribolovom, skupljanjem bisera iz školjki i trgovinom između Istočne Afrike i Indijskog podkontinenta. Dugi niz godina to je bilo jedino naseljeno mjesto u toj pustinjskoj zemlji.[2]
Nakon otkrića velikih količina nafte u zemlji, i razvitkom eksploatacije nafte nakon Drugog svjetskog rata, sam grad Kuvajt i njegova okolica, uključujući i stambeno predgrađe Hawalli, počeo je ubrzano rasti. Zidine od blata su srušene 1957., kao uspomena na njih ostavljena su troja gradska vrata.[2] Grad je vrlo brzo procvao i postao moderan administrativni, trgovački i financijski centar tog dijela svijeta, pun modernih hotela, uredskih i bankarskih nebodera koji spadaju među najviše građevine Bliskog Istoka. Grad Kuvajt prepun je brojnih luksuznih rezidencija, parkova, raskošnih vrtova i avenija zakrčenih automobilima. Univerzitet u gradu osnovan je 1966.[2] i danas nije jedini jer su otvoreni i neki privatni kao Američki univerzitet u Kuvajtu (2003).
Kad je Irak napao i okupirao Kuvajt od augusta 1990. do februara 1991. za vrijeme Zaljevskog rata, iračke snage dobrano su opeljušile kuvajtska skladišta robe široke potrošnje i drugu pokretnu imovinu, ali sam grad nije doživio većih šteta i brzo se oporavio.[2]
Znamenitosti
Najveća znamenitost grada uz spomenuta troja vrata, su vodotornjevi iz 1976. i Historijski muzej s artefektima s otoka Failake iz starog vijeka.[2]
Privreda i transport
Kuvajt je prije i iznad svega snažan administrativni, finacijski i trgovački centar.[2] Ima i nešto industrije, rafinerije i pogone za desalinizaciju mora. Kuvajt ima veliki i moderni međunarodni aerodrom (IATA: KWI, ICAO: OKBK) koji se nalazi 15.5 km južno od centra grada kod naselja Al Farvanija, sa vezama prema važnijim gradovima u svijetu.
Gradovi prijatelji
Kuvajt ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima:
Izvori
Vanjske veze
- Kuwait na portalu Encyclopædia Britannica (en)
- p
- r
- u
- Kabul, Afganistan
- Erevan, Armenija
- Baku, Azerbejdžan
- Manama, Bahrein
- Dhaka, Bangladeš
- Bandar Seri Begawan, Brunej
- Thimphu, Butan
- Manila, Filipini
- Tbilisi, Gruzija1
- New Delhi, Indija
- Jakarta, Indonezija2
- Bagdad, Irak
- Teheran, Iran
- Dili, Istočni Timor2
- Jeruzalem (de fakto), Izrael
- Tōkyō, Japan
- Sana, Jemen
- Aman, Jordan
- Seoul, Južna Koreja
- Phnom Penh, Kambodža
- Doha, Katar
- Astana, Kazahstan1
- Peking, NR Kina
- Nikozija, Kipar
- Biškek, Kirgistan
- Kuvajt, Kuvajt
- Vientiane, Laos
- Bejrut, Libanon
- Malé, Maldivi
- Kuala Lumpur, Malezija
- Nay Pyi Taw, Mjanmar
- Ulan Bator, Mongolija
- Katmandu, Nepal
- Maskat, Oman
- Islamabad, Pakistan
- Moskva, Rusija1
- Rijad, Saudijska Arabija
- Singapur, Singapur4
- Damask, Sirija
- P'yŏngyang, Sjeverna Koreja
- Šri Džajavardenepura Kote, Šri Lanka
- Dušanbe, Tadžikistan
- Bangkok, Tajland
- Ašgabat, Turkmenistan
- Ankara, Turska1
- Abu Dabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
- Taškent, Uzbekistan
- Hanoi, Vijetnam
djelomično priznate države