Kirgistan
Kirgiska Republika Кыргыз Республикасы (Kyrgyz Respublikasy) Кыргызская республика (Kyrgyzskaja respublika) | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
Državna himna: "Nacionalna himna Kirgiske Republike" | ||||||
Glavni grad | Biškek | |||||
Službeni jezici | kirgiski i ruski | |||||
Vođe | ||||||
- | Predsjednik | Sadyr Japarov (Садыр Жапаров) | ||||
- | Premijer | Akylbek Japarov (Акылбек Жапаров) | ||||
Uspostava | Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991. | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 198,500 km2 (86.) | ||||
- | Voda (%) | 3,6 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2005 | 5.146.281 (111.) | ||||
- | Gustoća | 26/km2 | ||||
Valuta | som | |||||
Vremenska zona | +5 | |||||
Pozivni broj | +996 | |||||
Web domena | .kg |
Kirgistan ili Kirgizija, službeno Kirgiska Republika je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.
Veći dio Kirgistana zauzima planinski lanac Tien Šan i njegovi ogranci. U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Džengiš čokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Na istoku je i najveće kirgisko jezero Ysyk-Köl. Na jugu zemlje se nalaze ogranci planinskog lanca Pamira. Većina stanovništva koncentrirana je u planinskim kotlinama i pograničnim područjima koja se nastavljaju na nizine i prigorja u susjednim državama.
Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).
Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.
Nakon parlamentarnih izbora u veljači i ožujku 2005. koje su inozemni promatrači ocijenili nezadovoljavajućima te brojnih protestnih akcija po modelu ukrajinske Narančaste revolucije oporbene snage iz južnog dijela zemlje preuzele su vlast, a dotadašnji predsjednik Askar Akajev napustio je zemlju.
Gradovi
Povezano
- Tulipanska revolucija - 2005. godine
- Revolucija u Kirgistanu - 2010 godine.
Nedovršeni članak Kirgistan je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite. |
- p
- r
- u
- Afganistan
- Armenija
- Azerbejdžan
- Bahrein
- Bangladeš
- Brunej
- Butan
- Filipini
- Gruzija1
- Indija
- Indonezija2
- Irak
- Iran
- Istočni Timor2
- Izrael
- Japan
- Jemen
- Jordan
- Južna Koreja
- Kambodža
- Katar
- Kazahstan1
- Kina
- Kipar
- Kirgistan
- Kuvajt
- Laos
- Libanon
- Maldivi
- Malezija
- Mjanmar
- Mongolija
- Nepal
- Oman
- Pakistan
- Rusija1
- Saudijska Arabija
- Singapur
- Sirija
- Sjeverna Koreja
- Šri Lanka
- Tadžikistan
- Tajland
- Turkmenistan
- Turska1
- Ujedinjeni Arapski Emirati
- Uzbekistan
- Vijetnam
djelomično priznate države