Ivana Bodrožić

Ivana Bodrožić
Biografske informacije
Rođenje1982.
Državljanstvohrvatsko
Djeca2
Opus
2005–
Književne vrsteproza, poezija
Jeziksrpskohrvatski
Znamenita djela
Hotel Zagorje, 100% pamuk, Rupa
Nagrade
Kiklop i Kočićevo pero
2010 Hotel Zagorje
Nagrada Meša Selimović
2021 Sinovi, kćeri

Ivana Bodrožić (Vukovar, 1982.) je hrvatska književnica.

Biografija

Ivana Bodrožić rođena je 1982. godine u Vukovaru, opću gimnaziju pohađala je u Zagrebu, a magistrirala je na studiju filozofije i kroatistike Sveučilišta u Zagrebu.

Za vrijeme rata 1990-ih njezin otac Ante ubijen je na Ovčari,[1][2] (službeno se vodi kao nestao),[3] a ona je s majkom i bratom kao izbjeglica živjela u Zagrebu i Kumrovcu. Od 2006. do 2016. imala je dvostruko prezime Simić Bodrožić, dok je bila u braku s književnikom i urednikom Romanom Simićem.[4]

Za zbirku poezije Prvi korak u tamu objavljenu 2005. godine nagrađena je uglednom književnom nagradom Goran za mlade pjesnike. Za istu zbirku dobiva nagradu Matice hrvatske Kvirin, za najboljeg pjesnika do 35 godina. Poeziju objavljuje u raznim književnim časopisima (Vijenac, Quorum,[5] Poezija), a uvrštena je i u antologiju suvremene hrvatske poezije Utjeha kaosa Miroslava Mićanovića,[6] kao najmlađa autorica. Također je uvrštena u antologiju Damira Šodana Drugom stranom. Pjesme su joj prevođene na razne evropske jezike, a prijevod cjelovite zbirke Prvi korak u tamu izašao je na španjolskom jeziku.

Roman Hotel Zagorje (objavljen 2010. godine u izdavačkoj kući Profil) nagrađen je sljedećim nagradama: Josip i Ivan Kozarac (Povelja uspješnosti); Kočićevo pero, Banjaluka – Beograd (za vanredne uspehe u savremenoj književnosti); Kiklop – za najbolje prozno djelo. 2012. godine izišao je njemački prijevod tog romana u uglednoj izdavačkoj kući Hanser, te u francuskoj Acte Sud. Roman je objavljen i u Srbiji, te na slovenskom, češkom, makedonskom, turskom i danskom jeziku. Prema istom djelu, kao koscenaristica, Ivana Bodrožić zajedno s nagrađivanom bosanskohercegovačkom redateljicom Jasmilom Žbanić napisala je scenarij za igrani film. Dobitnica je Večernjakove nagrade „Ranko Marinković“ (2. mjesto) za najbolju kratku priču u 2011. godini.

Djela (izbor)

  •    (2005). Prvi korak u tamu. Goranovo proljeće: novi hrvatski pjesnici, knj. 40. Zagreb: Studentsko kulturno umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić. str. 58. ISBN 953-6126-23-0. OCLC 876646908.  (NSK).
španjolsko izdanje: Primer paso a la oscuridad, Baile del Sol, Tenerife, 2011.[7]
  •    (2010). Hotel Zagorje. Biblioteka Profil proza. Zagreb: Profil. str. 188. ISBN 978-953-3190-20-4. LCCN 2011504978.  (NSK). (COBISS-Sr).(COBISS.BH).
Inozemna izdanja:
Hotel Zagorje, Modrijan, Ljubljana, 2011.
Hotel Zagorje, Rende, Beograd, 2011.
Hôtel Z, Actes Sud, Arles, 2012.
Hotel Nirgendwo, Zsolnay Verlag, Beč, 2012.
Hotel Zagorje, Magor, Skopje, 2012.
Hotel Zagorje, Paseka, Prag-Litomyšl, 2012.
Hiçbir yer oteli, Aylak Adam, Istanbul, 2015.
Hotel Intetsteds, Tiderne Skifter, Kopenhagen, 2015.
  •    (2011). „Pričaj mi o tome (kratka priča)”. Zagreb: Jutarnji list. ISSN 1331-5692. 
  •    (2012). Prijelaz za divlje životinje. Biblioteka Tridvajedan: pjesništvo, knj. 23. Zagreb: V.B.Z. str. 84. ISBN 978-953-3044-09-5. LCCN 2014447865. OCLC 798933321.  (NSK). (COBISS-Sr). (COBISS.BH).
  •    (2013). Za što sam se spremna potući. Zagreb: Profil knjiga. str. 251. ISBN 978-953-3132-08-2.  (NSK).
  •    (2014). 100% pamuk. Biblioteka Ambrozija, knj. 390. Zagreb: V.B.Z. str. 180. ISBN 978-953-3046-35-8. LCCN 2015383111. OCLC 892536557.  (NSK). (COBISS-Sr). (COBISS.BH).
  •    (2016). Rupa. Balkan Noir. Zagreb: Naklada Ljevak. str. 215. ISBN 978-953-3038-77-3. OCLC 946566965.  (NSK).
  •    (2017). In a sentimental mood : pjesme. Zagreb: Sandorf. str. 74. ISBN 978-953-3510-32-3.  (NSK).
  •    (2019). Klara Čudastvara. Zagreb: Sandorf. str. 24. ISBN 978-953-3511-74-0.  (NSK).
  •    (2021). Sinovi, kćeri. Zagreb: Biblioteka Hermes, Corto Literary. str. 264. ISBN 978-953-4875-04-9.  (NSK).[8]

Nagrade

  • 2005. Goran za mlade pjesnike (za rukopis Prvi korak u tamu)[9]
  • 2005. Kvirin, za najbolju pjesničku knjigu autora do 35 godina, (za zbirku pjesama Prvi korak u tamu)[10]
  • 2010. Kočićevo pero za roman Hotel Zagorje[11]
  • 2010. Kiklop za prozno djelo godine[12]
  • 2011. Ranko Marinković, 2. nagrada, za kratku priču Nema mjesta
  • 2017. Balkan Noir, za roman Rupa[8]
  • 2021. Meša Selimović, za roman Sinovi, kćeri[13]

Izvori

  1. ↑ Vitkine, Benoît (28. 12. 2011). „Vingt ans après, l'impossible réconciliation des Serbes et des Croates de Vukovar” (francuski). Pariz: Le Monde. Pristupljeno 1. 6. 2012. »Le père d'Ivana Bodrozic, Ante, est l'un des morts d'Ovcara.« 
  2. ↑ Lucić, Predrag (9. 6. 2012). „Ovčara za Ivanu Simić Bodrožić”. Rijeka: Novi list. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-10. Pristupljeno 4. 2. 2013. 
  3. ↑ Knjiga osoba nestalih na području Republike Hrvatske - Book of Missing Persons on the Territory of the Republic of Croatia Arhivirano 2015-02-26 na Wayback Machine-u, str. 13., hck.hr, pristupljeno 18. veljače 2017.
  4. ↑ „Razveli se Ivana Bodrožić i Roman Simić”. Zagreb: Story.hr. 2. 4. 2016. Pristupljeno 21. 3. 2017. 
  5. ↑ Lokotat, Kruno (30. 9. 2004). „Čekajući da se stvari razjasne”. Zagreb: Vijenac br. 276. Arhivirano iz originala na datum 2022-09-25. Pristupljeno 6. 7. 2005. 
  6. ↑ Mićanović, Miroslav. „Utjeha kaosa”. Hrvatski plus. Pristupljeno 5. 4. 2011. 
  7. ↑ Alberto García-Teresa, Primer paso a la oscuridad, culturamas.es, 31. 7. 2011., pristupljeno 18. 2. 2017.
  8. ↑ 8,0 8,1 Sinovi, kćeri Ivana Bodrožić Arhivirano 2020-10-29 na Wayback Machine-u, cortoliterary.com, pristupljeno 25. listopada 2020.
  9. ↑ „Kulturna kronika”. Zagreb: Vijenac br. 287. 2005. Arhivirano iz originala na datum 2008-04-11. Pristupljeno 2. 7. 2006. 
  10. ↑ „Prvi korak u tami Ivane Simić-Bodrožić”. Moderna vremena. 30. 9. 2008. Pristupljeno 4. 1. 2009. 
  11. ↑ „Kočićevo pero za Ivanu Simić-Bodrožić”. Sutra.ba. 9. 11. 2010. Arhivirano iz originala na datum 2020-02-23. Pristupljeno 5. 6. 2011. 
  12. ↑ „Ivana Simić Bodrožić dobila 'Kiklop' za Hotel Zagorje”. Zagreb: Jutarnji list. 11.12. 2010. ISSN 1331-5692. Pristupljeno 8.7. 2012. 
  13. ↑ Marušić, Antonela (17. oktobra 2021). „Ivana Bodrožić: Nagrada Meša Selimović inzistira na našim sličnostima”. Zagreb: Novosti. ISSN 1845-8955. Pristupljeno 19. 10. 2021. 

Eksterni linkovi

Ivana Bodrožić na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Lingvisti
  • Anders Ahlqvist
  • Ronelle Alexander
  • Nadira Aljović
  • Bojan Anđelković
  • Boban Arsenijević
  • John Frederick Bailyn
  • Josip Baotić
  • Ranka Bijeljac-Babić
  • Ranko Bugarski
  • Costas Canakis
  • Vesna Bulatović
  • Daniel Bunčić
  • Noam Chomsky
  • Dragana Cvetanović
  • Luna Filipović
  • Ádám Galac
  • Greville Corbett
  • Oliver Czulo
  • Natalia Długosz
  • Ljiljana Dolamic
  • Nicholas Evans
  • Rajka Glušica
  • Radmila Gorup
  • Senahid Halilović
  • Camiel Hamans
  • Dejan Ivković
  • Jagoda Jurić-Kappel
  • Dunja Jutronić
  • Mirjana Jocić
  • Dejan Karavesović
  • Jana Kenda
  • Ivan Klajn
  • Snježana Kordić
  • Svetlana Kurteš
  • Igor Kusin
  • Zineta Lagumdžija
  • Igor Lakić
  • Gordana Lalić-Krstin
  • Mia Mader Skender
  • Alisa Mahmutović
  • Olga Mišeska Tomić
  • Vladimir Miličić
  • Spiros Moschonas
  • Joachim Mugdan
  • Zoran Nikolovski
  • Miloš Okuka
  • Tatjana Paunović
  • Dušan-Vladislav Pažđerski
  • Mira Peter
  • Tanja Petrović
  • Enisa Pliska
  • Milena Podolšak
  • Luka Raičković
  • Katarina Rasulić
  • Marija Runić
  • Svenka Savić
  • Marko Simonović
  • Ljiljana Subotić
  • Danko Šipka
  • Dušanka Točanac
  • Neda Todorović
  • Aleksandar Trklja
  • Peter Trudgill
  • Mladen Uhlik
  • Hanka Vajzović
  • Vera Vasić
  • Elvira Veselinović
  • Đorđe Vidanović
  • Ana Ždrale
  • Jelena Živojinović
Pisci i
književni
povjesničari
Novinari
Pravnici,
sociolozi i
politolozi
  • Dritan Abazović
  • Esad Bajtal
  • Antonija Čuvalo
  • Nerzuk Ćurak
  • Zdravko Grebo
  • Božidar Jakšić
  • Dejan Jović
  • Danica Juričić Spasović
  • Aleksej Kišjuhas
  • Željko Komšić
  • Zlatan Krajina
  • Todor Kuljić
  • Aneta Lalić
  • Siniša Malešević
  • Aleksandar Maršavelski
  • Snježana Milivojević
  • Jelica Minić
  • Rastko Močnik
  • Vukašin Pavlović
  • Vuk Perišić
  • Vesna Pešić
  • Tanja Petovar
  • Helena Popović
  • Dušan Reljić
  • Melita Richter
  • Nikola Visković
Filozofi,
antropolozi i
kulturolozi
  • Nadežda Čačinovič
  • Ivan Čolović
  • Milena Dragićević Šešić
  • Robert Hayden
  • Darja Hoenigman
  • Srećko Horvat
  • Rada Iveković
  • Hrvoje Jurić
  • Dragoljub Mićunović
  • Nina Mihaljinac
  • Asim Mujkić
  • Svetlana Slapšak
  • Viktorija Šimon Vuletić
  • Nebojša Zelić
Povjesničari
Iz drugih
struka
Glumci i
redatelji
Umjetnici
Mirovni
aktivisti
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 150519939
  • LCCN: no2010147734
  • ISNI: 0000 0001 0113 827X
  • GND: 1024218473
  • SUDOC: 152699848
  • BNF: cb16648580n (podaci)
  • NKC: xx0158927
  • BNE: XX5106257
  • CONOR.SI: 181753699
  • NSK: 000377219